Uređenje Bloka Badel - Gorica

Od 2012. godine, kad su objavljeni rezultati anketnog natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Bloka Badel (omeđen Vlaškom ulicom, Kvaternikovim trgom, Martićevom i Derenčinovom ulicom), raspisivača i investitora Grada Zagreba, po pitanju uređenja nije se učinilo baš ništa. Grad ovaj vrijedan prostor prepušta propadanju, jednako kao i Paromlin, tvornicu Nada Dimić (u privatnom vlasništvu), Gredelj, bivšu Uljaru, i unazad nekoliko godina - Svetice.

Bilo bi dobro da buduće rješenje uz obnovu središnje zgrade Bloka Badel uljučuje i uređenje manjeg trga povezanog s Kvatrićem novom pješačkom zonom, nakon uklanjanja kolnog prometa iz sjevernog dijela Šubićeve ulice.

6 Likes

Količina takvog zemljišta u gradu je tolika da ne mora nužno biti namijenjena isključivo kulturi i/ili mladima, već primjerice može biti iskorištena i za razvoj neprofitnog stanovanja i javnog stanovanja u vlasništvu Grada, dok se manje parcele mogu ponuditi pojedinačnim investitorima za izgradnju manjih poslovnih prostora.

Također, projekte na lokacijama poput Bloka Badel-Gorica moguće je financirati kroz Europski socijalni fond (ESF) koji nudi grantove projektima osmišljenima s idejom povećanja zaposlenosti i podizanja socijalne uključenosti, a s ciljem davanja podrške razvojnim programima revitalizacije javnoga prostora kroz partnerstvo organizacija civilnog društva i lokalne zajednice.

4 Likes

Točno, u drugim europskim gradovima su stare industrijske zgrade “all the rage” za korištenje u poslovne ili stambene svrhe. Npr. evo neki dan uslikano dok sam hodao po nekom žnj dijelu grada po Beču (prostor uglavnom koriste male tehnološke firme koje zapošljavaju puno mladih ljudi):

Ovakve obnove kratkoročno zahtjevaju ulaganje, ali se drugoročno isplate građanima jer podižu vrijednost tog dijela grada, potiču otvaranje popratnih poslova (dućana, kafića, restorana) koji porezima vraćaju novac u gradsku i državnu blagajnu, zanimljive se turistima (npr. Berlin, Budimpešta) itd.

Mislim da 10-ak takvih industrijskih prostora u Zagrebu nedavno predstavljenih na izložbi Industrijska baština (Paromlin, Ciglana, Nada Dimić, …) zaslužuju preuređenje i ponovno korištenje. Tužno je ovo što se dogodilo s urušavanjem dijela Paromlina i ne smijemo dopustiti da se tako nešto ponovi!

Svakako dobar prijedlog. “Nada Dimić” može poslužiti kao mjesto gdje se školuju ljudi koji žele raditi na obnovi fasada. Iz evropskih gradova je moguće dovoditi majstore sa iskustvom. Polaznici tu mogu stanovati vrlo povoljno i imati poslovni prostor za majstorske zadruge. Mjesto za razmjenu vještina sa polaznicima i majstorima iz drugih hrvatskih gradova kao i susjednih zemalja.