Informacijskim tehnologijama omogućiti sudjelovanje građana u upravljanju gradom, a gradsku vlast učiniti transparentnijom i odgovornom građanima

Novim središnjim portalom koji će u osuvremenjenom obliku davati informacije o svim razinama upravljanja u Gradu Zagrebu, otvorenim setovima podataka koje Grad Zagreb prikuplja i generira, interaktivnim stranicama na kojima građani mogu direktno komunicirati s gradskom vlašću, davati prijedloge, sudjelovati u javnim savjetovanjima i donošenjima odluka, alatkama za participativno budžetiranje i drugim informacijskim servisima omogućiti sudjelovanje građana u upravljanju gradom, gradsku vlast učiniti transparentnijom i odgovornom građanima.

3 Likes

Planirati i uvođenje elektronskog glasovanja na izborima i javnim raspravama.

U hakerskoj zajedinici prevladava mišljenje da je glasanje na papiru u nekoliko pogleda superiorno eletroničkom glasanju. Razloga su najmanje tri:

  1. Glasanje treba biti podjednako dostupno svim građanima, bez obzira na njihove tehnološke vještine. Glasanje na papiru iziskuje poznavanje tehnologije olovke i papira, možda temeljnu pismenost. Elektroničko glasanje preko interneta iziskuje poznavanje sučelja, često kompliciranu proceduru dobivanja elektroničkog identiteta i autentifikacije. Elektroničko glasanje na izbornom mjestu s papirnatim tragom poznavanje sučelja, a i nije velika ušteda, pogotovo ne za mali izborni sistem.

  2. Prebrojavanje listića je procedura koja je transparentna svima koji izlaze na izbore i svi potencijalno mogu sudjelovati u promatranju i prebrojavanju glasova. Jednom kada su glasovi dijelom tehnološkog sistema mogućnost naknadne provjere da je elektronički sistem ispravno funkcionirao reducirana jer je potrebno poznavanje tehnologija. Kako su izbori temeljno situacija antagonizma i nepovjerenja, činjenica da svi potencijalno mogu provjeriti kako je tekao izborni postupak je osnova za povjerenje u taj sustav.

  3. Elektronički sustav za glasanje može biti hakiran i ‘namješten’, a da je to teško ustanoviti. Razumno je uzeti u obzir kontroverze proteklih 15 godina oko Dieboldovih glasačkih strojeva (https://en.wikipedia.org/wiki/Premier_Election_Solutions) ili analize Chaos Computer Cluba (https://www.ccc.de/en/tags/wahlcomputer), koje upućuju da primjena elektroničkog glasanja pokušaj tehnološkog napretka koje je u političkom pogledu dvojben.

4 Likes
  1. Tko je rekao da bi se uvođenjem elektroničkog sustava instantno morala ugasiti mogućnost glasanja na staromodan način. Umjesto brojanja, građani bi mogli nadgledati manualno unošenje penzionerskih glasova sa listića u bazu podataka na internetu.
    Program ne služi da bi otežao dostupnost starijima, program služi da olakša dostupnost mladima.
    Osim toga, u današnje vrijeme zaslona na dodir, garantiram vam da bi korisničko sučelje moglo biti jednostavnije od korištenja olovke.

  2. Prebrojavanje listića bilo bi još jednostavnije i dostupnije svima kada bi se nalazilo na internetu.

  3. Priloženi sustavi oko kojih je bilo kontroverza, drevni su. Postoje puno novijih i transparentnijih programa koji su bazirani na blockchain tehnologiji npr. DemocracyOS koji su po dizajnu gotovo nemogući hakirati (nemaju ahilovu petu, centralni server).
    I bez njih, online baza podataka glasova sa modernom analitikom, dostupnom svima, omogućila bi lako uočavanje nepravilnosti.

Predstavili ste to kao generalni konzensus u “hakerskoj zajednici”. Tko je točno “hakerska zajednica”? Ovako više zvuči kao “moji prijatelji koji se ful kuže, kažu…”

Imam i ja najmanje 3 razloga za:
Brže je, jeftinije je, učinkovitije je.

Jesmo li nastavili sa kočijama ići na sjednice kada su se pojavili automobili? Informacija je u današnje vrijeme brza, ne usporavajmo demokraciju nepotrebnom birokracijom.
U svijetu gdje je sve dostupno odmah, nije ni čudno da mladi odustaju od politike koja je tako spora, iziskuje toliko vremena i angažiranosti za toliko malo postignutog.
Ne participacija mladih u politici i vođenju grada na rekordnoj je visini. Spustimo je.
Samim time što ne zahtjeva fizičku prisutnost, jeftinija je u više pogleda, i sa strane gradskog proračuna i sa strane ljudi koji sudjeluju.

Zašto je politika i vlast općenito tako spora? Birokracija.

U doba interneta? Apsurdno.

Demorkatsko upravljanje gradom nije pitanje isključivo glasanja, već informiranja, savjetovanja i planiranja. Glasati se ne mora o svakom elementu upravljanja, ako postoji adekvatan proces savjetovanja i polaganja računa vlasti prema predloženom i prema odlučenom. No, složio bih se da je deliberacija i češće odlučivanje građana o sadržajnim pitanjima, a ne samo o nositeljima političkih programa važno. Stoga je elektronički sustav koji prati savjetovanje i planiranje aktivnosti uprave, kroz koji se uprava obavezuje davati obrazloženja i podnositi račun bitan. On može uključivati i polling i slične elektroničke metode ispitivanja preferenci. U tom smislu je formulirana gornja mjera.

Pitanje je jedino je li za konačno odlučivanje dovoljno elektroničko glasanje. Hakerska zajednica (za čas ću o tome tko je mišljen) smatra da je elektroničko glasanje manje transparentno i podložno manipulaciji, postoje zborovi građana, postoji papirnato glasanje, postoje referendumi – i obje metode su se pokazale transparentne i učinkovite.

Dakle, kad kažem hakerska zajednica, onda mislim primarno na Chaos Computer Club, najveće hakersko udruženje na svijetu koje se – kao što sam linkao u prvom odgovoru – bavi problematikom elektroničkog glasanja iz perspektive transparentnosti izbornog, opasnosti manipulacije tehnološkim sustavima i potencijalnih disfunkcija. Ovdje je, primjerice, analiza sigurnosti estonskog sustava internetskog glasanja: https://jhalderm.com/pub/papers/ivoting-ccs14.pdf koja je prezentirana na CCC kongresu 2014.

  1. CCC-ovo je mišljenje da je manipulaciju i potencijalnu disfunkciju je teže ustanoviti nego manipulaciju pri glasanju na papiru. Stoga je unošenje papirnatih glasova u elektroničku bazu, a ne obratno razlog za nepovjerenje.

  2. Prebrojavanje može biti i na internetu, no opet je čin transfera iz papirnatog traga u digitalnu bazu taj koji je osnova za nepovjerenje i nepovjerivost što su ljudi doista zabilježili. Dakle, ne može služiti kao sustav od povjerena i zahtijeva fallback u vidu papira.

  3. Diebold je ponovno korišten prošle godine na američkim izborima sa sličnim sumnjama u sigurnost takvog sustava. DemocracyOS, LiquidFeedback i sl. svakako su dobri toolovi deliberaciju i glasanje, no to su sustavi za zajednicu s mrežom povjerenja, gdje nije potrebna autentifikacija identiteta. Blockchain riješava problem povjerenja u bazu, ali ne i u autentifikaciju identiteta glasača i sučelje unošenja glasova. Blockchain, također, zahtijeva modeliranje – da se odrede pravila i trebalo bi vidjeti kako tako podešen sustav funkcionira kad ga digne na razinu izbornog sustava. Nakon problema s Ethereumom otvorila su se pitanja manipulacije i institucionalnog uređenja koja riješavaju nastale probleme u primjeni blockchain sustava. Stoga je pitanje modeliranja podjednako bitno koliko sama opstojnost blockchain sustava.

Uglavnom, smatram da je pitanje elektroničkog glasanja i glasanja preko interneta u najmanju ruku kontroverzno u tehnološkoj zajednici i stoga se ne bih zalagao za njegovu primjenu dok se ne nađe rješenje koje se dokazalo u primjeni u više izbornih sustava. Na kraju, rekao bih da mi se čini neizvedivim krenuti u postavljanje sustava elektroničkog glasanja s razine lokalne uprave i samouprave. Za razliku od toga sustav savjetovanja i planiranja se može postaviti.

1 Like

Sve bi se moglo nastaviti raditi kao i do sad sa dodatnim mogućnostima online participacije. Svi edukacijski materijali mogu se prilagoditi i za dostupnost putem aplikacije. Debate mogu biti snimljene i uživo (i u arhivi naravno) dostupne putem aplikacije gdje se i pollovi u kojima može puno više ljudi sudjelovati mogu istovremeno odvijati.

Za donošenje važnijih odluka i referendume aplikacija može na primjer zahtjevati da osoba predoči osobnu iskaznicu s obje strane. Slike i lokacija glasača nužno je vezana uz pisanje u bazu podataka.

U pravu ste, blockchain sam po sebi ne može biti hakiran ali prvotno unošenje podataka je svakako problem.
Postoje razna moguća rješenja, od jednakog nadgledanja unošenja tih podataka na blockchain kao što je slučaj u trenutnom procesu brojanju listića do naprednijih sustava pomoću pametnih ugovora na Ethereumu kao što sam gore naveo. Svako unošenje glasa sa sobom zahtjeva lokaciju i 2 slike dotične osobe sa predočenom osobnom.
Takav sustav može funkcionirati i sa jednostavnim dodavanjem jeftinih web kamera na glasačka mjesta.

U trenutnoj verziji DemocracyOS ne zahtjeva naprednu autentifikaciju, ali to ne znači da nije u planu. Osim toga DemocracyOS je open source alat što znači da svatko može graditi nove funkcije po želji.

Kojih točno problema sa Ethereumom?

Priznajem, konkretno i savršeno rješenje za sustav za kakav se zalažem trenutno još uvijek nije dostupno. Ali to su problemi na kojima puno ljudi radi, i vjerujem da će biti rješeni prije nego našoj vladi padne na pamet da bi mogli uvesti takav sustav na razini izbora i referenduma.

Ali, u pripreme i početna testiranja bi se svakako moglo krenuti. Za osnovne stvari u kojima nije potrebna napredna autentifikacija, mogli bi se primjeniti alati.
Prilagođavanje i snimanje edukacijskih materijala za djeljenje na online platformi. Malo više snimanja javnih rasprava i lokalnih sjednica u istu svrhu.
I naravno da postoje otvorena pitanja i problemi. Svaka inovacija rješi neke probleme i stvori nove, ali.
Trenutni problemi:

  • Birokracija sve čini pretjerano kompliciranim, sporim i skupim.
  • Mladi odustaju od politike na svim razinama.

Nikako nisam za to da instantno u potpunosti prihvatimo digitalizaciju upravljanja državom i budemo pokusni kunići za implementaciju na državnim izborima, ali ne moramo biti ni zadnji koji će pokušati.
Opreznim koracima možemo krenuti u testiranje na “nebitnim” stvarima

Mislim da je ovaj forum i portal najavljen u ovom threadu odličan korak u tom smjeru, a kada dođemo bliže stvarnom uzimanju u obzir da se digitalnim putem vode izbori i referendumi, alati dovoljno sigurni za to biti će dostupni.

Sve u svemu, brige koje su predočene vrlo su stvarne, ali rješavanje problema koji ih uzrokuju puno nas manje košta nego propuštanje šanse za ponovno uključivanje građana u demokraciju i mnogo većom efikasnošću i jednostavnošću.

Problemi sa digitalnim sustavima rješivi su, a birokracijske zavrzlame, težina vođenja tako kompleksnih sustava u papirnatom svjetu i minimalna participacija građana iz istih razloga i barijere zahtjeva fizičke prisutnosti, izgleda, nisu.
Kada bi svi ljudi stvarno bili motivirani sudjelovati u svakom djelu procesu vođenja države koji im je teoretski dostupan u manualnom svijetu i htjeli biti fizički prisutni na svim javnim raspravama, e to bi tek bio problem… :grinning:

Zalažem se i za to da administratori kanala Hrvatskog sabora na Youtubeu skupe hrabrosti i omoguće komentare. :slight_smile:

:smile: nisam znao za ovo - slazem se