Detaljna razrada prioriteta u području okoliša


#1

Tri su osnovna skupa pitanja, problema i rješenja koja su temelj programskih načela u tematu Okoliša programa političke platforme “Zagreb je NAŠ”, a odnose se zelene površine, čistoću zraka u gradu Zagrebu, te ublažavanje klimatskih promjena.

1. PARKOVI I DRVOREDI

Polazište: Zagreb kao grad s mnoštvom sunčanih dana godišnje je grad koji živi na otvorenom, u kojemu se na otvorenom, i posebice u parkovima može boraviti tokom cijele godine. Zagreb je grad događanja u parkovima od sajmova do muzičkih večeri, u parkovima u koji su prostori slobode, a ne komercijalnog najma prostora, gradski parkovi su prostori umrežavanja i stvaranja i održavanja zajedništva lokalne sredine. Zagreb je grad u kojemu je uzgajanje voća, povrća i bilja za vlastite potrebe u komunalnim vrtovima proširena i uobičajena praksa dostupna svim slojevima stanovništva. Zagreb je grad drvoreda, grad hlada u ljetnoj žegi. Zagrebačka gora je pristupačna svima, na nju se dolazi bez automobila, pješice, žičarom ili biciklom, uživati u šetnjama u prirodi i čistom gorskom zraku.

Stanje

Zagreb je grad u kojemu su ljetne vrućine postale gotovo pravilo. One su prvenstveno opasnost za zdravlje, posebice starijih građana, ali i čine život u gradu nesnošljivim ljeti za svu gradsku populaciju i turiste.

U parku prirode Medvednica u zadnjih se dvadesetak godina svašta dogodilo što ne bismo mogli označiti prijateljskim prema prirodi, kao ni dugoročno održivim ponašanjem ukoliko nam je cilj očuvanje parka prirode. Onečišćenja sljemenskih potoka sve su veća i učestalija, krčenje šume i razni infrastrukturni projekti, poput onih povezanih sa organizacijom skijaške utrke, sve dublje zahvaćaju u ekosustav Medvednice. Sve učestalija praksa zagrepčana, dolazaka na Sljeme vikendom automobilom do planinarskih domova na obiteljski ručak, nije dobra ni za čije zdravlje, niti parka prirode, a niti obitelji. Da bi se ovo moglo promijeniti potrebno je uložiti u izgradnju nove žičare, te posljedično ograničiti promet automobilima na sljemenskim cestama kako bi se stanovnike grada i njihove goste potaknulo na drugačije načine provođenja vremena u parku prirode Medvednica.

Sveučilišni kampus Borongaj, bivši prostor vojarne koji je dan na korištenje u jednom dijelu Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH, a u drugom većem dijelu Sveučilištu u Zagrebu, gotovo je u cijelosti neiskorišten ogroman zeleni prostor u kojemu zaostala vojna infrastruktura propada i čini sve veću opasnost po zdravlje građana. Sveučilište u Zagrebu po pitanju kampusa Borongaj nije učinilo ništa od trenutka kad je kampus Sveučilištu dan na raspolaganje, jedini dio sveučilišnog kampusa na kojemu su smještena tri fakulteta, Prometnih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijski i Odjel Hrvatski studiji, dio je u vlasništvu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a ne Sveučilišta u Zagrebu. Vrijeme je da grad u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu preuzme brigu za kampus Borongaj na korist sveučilišne zajednice kao i čitavog grada.

Prioriteti

  1. Gradski parkovi, komunalni vrtovi i drvoredi
  2. Park prirode Medvednica
  3. Sveučilišni kampus Borongaj

Prijedlozi

1. GRADSKI PARKOVI I KOMUNALNI VRTOVI: Izgradnja novih i uređenje postojećih gradskih parkova na način koji omogućava boravak u parku cijeloj obitelji, u svako doba godine, parkovi trebaju biti prostori slobode, a ne ograničenja, prostor komunikacije i spajanja i izgradnje zajednice

Društveno zdravlje sve je češće prepoznato kao temelj fizičkog zdravlja, a istraživanja pokazuju da inicijative poput komunalnih vrtova i zajedničkih uređenja gradskih površina pomažu u generiranju društvenih veza i mreža te osjećaju za pripadanje lokalnoj zajednici, a što pomaže u smanjenju psihičkih smetnji, društvene izolacije i depresije. Osim kao prostor za rekreaciju i igru, gradski parkovi trebali služiti i druženju i umrežavanju lokalne zajednice, parkove tako treba uređivati i planirati, da budu pogodni za sajmove, radionice, slavlja i koncerte na otvorenom kako bi bili i privlačni i često korišteni te blagotvorno utjecali na zdravlje i socijalni kapital zajednice.

Komunalni vrtovi su se pokazali kao vrijedan izvor prehrane, rekreacije i samoaktualizacije građana grada Zagreba. Radi njihove svrhovitosti i sve veće potrebe vlastite proizvodnje hrane te pozitivnog utjecaja na ekonomsku dobrobit stanovnika, treba raditi na tome da se što više zapuštenih zelenih površina omogući za izgradnju komunalnih vrtova.

2. DRVOREDI: Pošumljavanje grada u najvećoj mogućoj mjeri, sadnja drvoreda na širim ulicama i izvan užeg centra u cilju povećanja kvalitete zraka te smanjenja opasnosti od toplotnih udara prilikom sve vrućijih ljetnih sezona

Globalno zatopljenje predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje i život građana. Zagreb kao kontinentalni grad sve češće je ljeti izložen dugotrajnim vrućinama te treba svoju budućnost promišljati u skladu s time. Iz tog razloga bi trebalo uz pločnike gdje god je moguće, a naročito na važnim pješačkim putevima, zasaditi bjelogorično drveće koje dokazano najviše štiti od sunca i vrućine i doprinosi kvaliteti zraka. U skladu s time trebalo bi postaviti termometre po gradu te pratiti kritične točke i na njima pokušati dodatnim naporima ublažiti zagrijavanje, poput ulaganja u krovove obložene vegetacijom, uklanjanja asfalta i betona gdje god je moguće i oblaganje površina permeabilnim materijalima, vegetacijom i drvetom.

3. PARK PRIRODE MEDVEDNICA: Oštrije sankcioniranje ekoloških prijestupa, veća kontrola nad krčenjem šuma, veće ograničenje novih infrastrukturnih projekata. Hitna izgradnja nove žičare i ograničavanje automobilskog prometa u parku prirode Medvednica

Medvednica predstavlja najvažniji resurs čistog zraka za grad Zagreb, predstavlja utočiše od gradskog asfalta i onečišćenja, i resurs u vidu mogućnosti različitih oblika rekreacije i očuvanja zdravlja građanja. Iz tog razloga potrebno ju je još čvršće zaštiti od različitih infrastrukturnih napada i zagađenja. Pritom je važno povećati dostupnost svim kategorijama građana i iz tog razloga važno je napraviti modernu žičaru koja će biti preferirano sredstvo prijevoza na Sljeme za one koji ne planinare ili ne dolaze biciklom. Nakon toga bit će moguće maksimalno ograničiti automobilski promet na Medvednici što će istovremeno pozitivno utjecati na čistoću zraka, na smanjenje onečišćenja bukom te na biciklistički promet na Medvednici.

4. SVEUČILIŠNI KAMPUS BORONGAJ: Sudjelovanje u uređenju kampusa zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu, promišljanje i izgradnja održivog sveučilišnog kampusa s mnoštvom otvorenih prostora i mogućnošću održavanja nastave i kreativnih događanja na otvorenom

Kampus Borongaj treba urediti na način da infrastruktura bude maksimalno pristupačna pješice i biciklom, da zadrži velike zelene površine koje će međutim biti maksimalno korištene od strane sveučilišta kako za nastavu na otvorenom tako i za druga kreativna sveučilišna događanja. Ideja jest da kampus bude prilagođen maksimalno za rad na otvorenom, u prirodi. U tom smislu osim otvorenih površina potrebna je infrastruktura pogodna za sjedenje, predavanja, rad na otvorenom, dakle infrastruktura amfiteatarskog tipa, klupice, prostori popločeni drvom i tartanom. Ostatak kampusa treba biti prilagođen rekreativnim sadržajima koje bi mogli koristiti i ostali neakademski građani.


2. ZRAK
Polazište: Kvaliteta života građana izrazito ovisi o kvaliteti zraka i budućim kretanjima onečišćenja zraka u gradu Zagrebu. Štoviše, onečišćenje zraka u gradovima, a koje se barem dijelom može spriječiti ili značajno umanjiti, utječu na dugoročno zdravlje građana i razvoj kroničnih bolesti. S promjenama klimatskih trendova te sustava grijanja i prijevoza u Zagrebu, produljuju i pojačavaju se razdoblja višednevnog onečišćenja zraka ispušnim plinovima iz sagorijevanja u zgradama i vozilima - razdoblja sve zamjetnijeg smoga. U konačnici, zagađenje zraka prenosi se u vegetaciju i tlo, druge važne elemente zdravog okoliša u gradu (parkovi i urbani vrtovi).

Stanje
Iako nije jedan od većih europskih gradova, a industrijska proizvodnja je uglavnom ugašena, Zagreb ima relativno visoko onečišćenje zraka. Na godišnjoj razini zagađanost zraka lebdećim česticama opasnim po zdravlje i plinovima lošija je u Zagrebu nego u većim srednjo-europskim gradovima (npr. Beč, Minhen). U određeno doba godine, primjerice za vrijeme dugotrajnih zimskih perioda bez vjetra, zbog ispušnih plinova iz prijevoza i grijanja, Zagreb ima i najzagđeniji zrak u Europi, gori od primjerice Pariza ili Londona u kojima je jasno izražen interes javnosti za ovo pitanje. Zagađenje zraka ima dugotrajne posljedice na zdravlje građana i kvalitetu života, i onda kada utjecaj nije neposredno primjetan (npr. kada smog i magla nisu izrazito zamjetni). Lebdeće čestice (PM10) i benzoapiren primjerice, prisutniji su u zagrebačkom zraku nego zraku velikih europskih prijestolnica u godišnjem prosjeku. Lebdeće čestice problematične su za osobe s resporatornim poteškoćama, a benzoapiren je kancerogen spoj. Upotreba fosilnih goriva i drva, za prijevoz i grijanje zgrada, primarni je izvor ovih zgađenja u Zagrebu.

Prioriteti
Kontinuirano smanjivati količinu motornih vozila (i prijevoz i dostava robe) u gradu, posebno u visoko-frekventnim centrima i prostorima gdje se ljudi okupljaju (trgovi, parkovi, kulturni i trgovački prostori) - vidi 1. PROMET.

Povezivanjem energetske učinkovitosti stambenih objekata u gradu, trajno smanjivati emisije štetnih plinova i čestica iz sustava grijanja.

Ne povećavati zagađenje zraka pretvaranjem otpada u ispušne plinove u spalionici otpada. Otpad zbrinjavati recikliranjem i mehaničkom obradom - vidi 4. OTPAD.

Prijedlozi

  1. MJERNE POSTAJE: Povećati broj mjernih postaja i njihovu vidljivost u gradu, te nužno pratiti sve europski relevantne oblike zagađenja zraka. Podizati razinu osviještenosti građana o kvaliteti zraka u gradu, te otvoriti forum za prijedloge njegova unaprjeđenja na mikro-razini (promet, grijanje u velikim zgradama, protočnost zračnih strujanja, drvoredi i parkovi).
  2. FILTRI NA TOPLANAMA: U suradnji s HEP razviti plan smanjenja emisija iz zagrebačkih glavnih toplinsko-energetskih postrojenja (Savica i Teršnjevka).
  3. ZAUSTAVITI SPALIONICU OTPADA: Zaustaviti projekt izgradnje spalionice optada na Resniku.

3. INFORMIRANJE GRAĐANA O STANJU I TRENDOVIMA U PRIRODNOM OKOLIŠU U ZAGREBU I OKOLICI

Polazište: Okoliš je osnova kvalitetnog života u gradu, koliko god on bio razvijen ili prožet tehnološkom infrastrukturom. U gradu kao Zagreb (ne)zagađenost zraka i podzemnih voda imaju direktan utjecaj na dugoročno zdravlje svih građana i posjetitelja grada, a zelene površine (i livade i parkovi), rijeka Sava, gradski potoci i Medvednica neizostavni su dio kvalitete života u Zagrebu u odnosu na druge slične gradove. Dok gradska uprava postavlja smjernice, najveću ulogu u dostupnosti i zdravlju prirodnog okoliša u Zagrebu i okolici imaju sami građani, od načina kako zbrinjavanju otpad, koriste energiju i putuju kroz grad obavljajući svakodnevne aktivnosti. Pri tome, u slijedećim godinama i desetljećima globalne klimatske promjene izmijeniti će geofizičke uvjete na kojima prirodni okoliš počiva i na području Zagreba, od povećanja oborina u zimskom periodu, opasnosti od poplava, do ekstremno visokih temperatura i povećanja sušnih razdoblja u ljetnim mjesecima. Trajnom edukacijom i informiranjem građana o stanju okoliša u gradu kao i predviđenim promjenama uzrokovanom globalnim trendovima gradska uprava stvara preduvjete za šire sudjelovanje građana u brizi za okoliš u Gradu i okolici.

Stanje
Zagađenost zraka u Zagrebu nekim opasnim kemijskim spojevima među najvišrima je u Europi, dok je često iznad granica koje prepručaju europske direktive i Svejtska zdravstvena organizacija. Zagađenost zraka čest je problem u velikim europskim gradovima, kojemu se posvećuje više pažnje nego u Zagrebu unatoč istim opasnostima po zdravlje građana. U kritičnim zimskim periodima zagađenost zraka u gradu penje se do ekstremnih vrijednosti u usporedbi i s puno većim europskim gradovima. O tome građani nisu sustavno obaviješteni. Postoji nekoliko visoko vidljivih mjernih postaja, ali poželjno je informacije o kvaliteti zraka u gradu redovno komunicirati građanima i medijima, posebno u kritičnim danima visoke razine smoga. Dodatno je važno građanima komunicirati preporuke kako se dugoročno zagađenja zraka može smanjiti zajedničkim naporima, od izmjena sustava grijanja do promjene načina prometovanja kroz grad. Onim građanima koji se biciklima redovno kreću kroz grad treba pružati redovne informacije o stanju kvalitete zraka uz važne biciklističke magistrale.
Slična je situacija i s vodom u javnoj vodoopskrbi. Ukljanjanjem divljih odlagališta otpada na području vodocrpilišta i širih vodozaštitnih područja te redovnim i pouzdanim informarianjem građana o kvaliteti vode u javnoj vodoospkrbi (temeljenoj na znanstvenim analizama, ne gradonačelnikovoj hrabrosti ispijanja vode iz pipe) treba smanjiti upotrebu flaširane i individualno filtrirane vode za piće zbog širih posljedica po okoliš koje takva distribucija vode nosi.

Konačno, uz sustav odvojenog prikupljanja otpada i njegovog prikladnog zbrinjavanja, potrebno je jako dobro educirati građane i pripremanju otpada za reciklažu kao i dugotrajnim i učinkovitim strategijama smanjenja stvaranja otpada u kućanstvima. Postupcima temeljnim na droboj volji, ali lošoj edukaciji lako je unazaditi šire napore odvojenog prikupljanja otpada, dok financijski održiv i dugoročno stabilan sustav odvojenog prikupljanja zahtjeva i prikladno odvajanje i pripremu otpada u samim kućanstvima. Građani često pogrešno odvajaju i odlažu otpad iz neznanja, a ne nebrige. Obrazovanje o mogućnostima trajnog smanjivanja količine otpada također je važan način rasterećenja sustava prikupljanja i reciklaže te smanjenje troška zbrinjavanja otpada za grad i građane.

Prioriteti
Povećati broj mjernih stanica za mjerenje zagađenja zraka u skladu s europski usporedivim mjerilima, te povezati podatke se mjernih stanica uživo s podatkovnim bazama te redovnim prikazom dnevnih i višednevnih prosjeka i usporedba s vrijednostima u drugim hrvatskim i europskim gradovima. Građanima je potrebno ponuditi korisne informacije na dnevnoj bazi, kao dugoročne prosjeke i trendove kako bi se informairano mogli uključiti u javnu raspravu o mjerama smanjenja zagađenja zraka u gradu.

Slične informacije o kvaliteti vode u javnoj vodoopskrbi, redovno usporedive s vrijednostima u drugim europskim i hrvatskim gradovima učiniti lako dostupnima građanima i medijima.
Informirati građane o očekivanim posljedicama klimatskih promjena u najbližem roku (do kraja ovog desetljeća) te na srednji (do 2040.g) i dulji rok (2100.g.) u gradu Zagrebu i okolici. Gradska uprava treba ponuditi programe prilagodbe javne infrastrukture i stambenih objekata za očekivane klimatske promjene, kao i predložiti aktivnosti kojima bi se doprinos građana i Grada ukupnim emisijama stakleničkih plinova bitno smanjio u siljedećih nekoliko desetljeća. Ovakve mjere, uz informiranje građana o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena na globalnoj i lokalnoj razini, trebaju što prije postati predmet javne rasprave u gradu kako bi se aktivnosti usmjerene na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena prilagodile mogućnostima i dugoročnim težnjama građana.

Provesti dugoročnu edukativnu kampanju o odvojenom prikupljanju otpada, te gradskoj infrastrukturi koja je za takvo prikupljanje na raspolaganju po gradskim četvrtima i u pješački dostupnoj okolini. Prilagoditi infrastrukturu za recikliranje izraženim potrebama građana kao i povratnim informacijama iz edukacijske kampanje.

Prijedlozi

  1. Povećati broj mjernih postaja kvalitete zraka, osigurati dostupnost njihovih podataka uživo na mrežnim stranicama Grada i aplikacijama, u koordinaciji s relevantnim tijelima državne uprave.
  2. Učinivi informacije o kvaliteti vode u javnoj vodoopskrbi redovno i lako dostupnima te usporedivima s drugim hrvatskim i europskim gradovima.
  3. Sanirati divlje deponije i informriati građane o stanju okoliša na vodocrpilišnim i vodozaštitnim područjima grada.
  4. Informirati građane o posljedicama neizbježnih klimatskih promjena na život u gradu, kao i mogućim mjerama doprinosa građana Zagreba ublažavanju klimatskim promjena u ovom stoljeću i mogućim mjerama prilagodbe pimjerenim mogućnostima različitih gradskih područja i društvenih slojeva.

#2

#3

Dobar dan,
postoji pojava koja se na našem Sljemenu događa svaki vikend, a izgleda da je primjećuju samo posjetitelji planirari i mi biciklisti. Radi se o motoristima na crosserima ili quad-ovima čije se ponašanje, a koje je očigledno dopušteno, mora opisati jedino kao ekološki barbarizam i prezir prema prirodi i svim ljudima koji na našem Sljemenu traže mir i ljekovitost druženja sa prirodom. Da ne govorimo o razini ekološkog prijestupa a za koji, očigledno, naše društvo nije sazrelo da ga definira i otkloni. Svi planirari ih ne podnose mrze a svaki od njih može samo pognuti glavu. Da li postoji mogućnost da se izvede projekt uklanjanja ovih barbara sa Sljemena? Oni bude u meni, a siguran sam i u svima, izraziti osjećaj agresije. Buka, ispuštanje ugljika, opasna vožnja i bahatost ne mogu biti tolerirani u modernom civiliziranom društvu, a naročito u društvu koje je pod ugrozom ekološke krize. Da li je moguće otvoriti raspravu na tu temu? Ovaj problem se može riješiti brzo i učinkovito samo ako se usmjeri volja nadležnih.


#4

Cijenjeni,

nažalost nemamo vijećnike u podsljemenskim mjesnim odborima niti u vijeću gradske četvrti. Prema našim saznanjima, za motorciklizam na Medvednici odgovorna je Javna ustanova “Park prirode Medvednica”, no ta aktivnost spada u registrirane aktivnosti te ustanove. Možete prijaviti ovu aktivnost Inspekciji za zaštitu okoliša i direktno poslati žalbu Javnoj ustanovi. Konzultirali smo se sa Zelenim telefonom koji su u više navrata bavili ovom temom i preporučili su da se javite njima (01/481-22-25). Mi ćemo pokušati dalje dići ovu temu kroz nama dostupne kanale.


#5

Dobar dan dragi zastupnici,

poruka je poslana na sljedeće adrese:

UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE
UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE
KABINET MINISTRA
Javna ustanova „Park prirode Medvednica“

Naime, osobno sam doživio unutrašnji obrat i uopće ne marim o tezi nedodirljivosti javnih djelatnika i utjecaja na njihov rad. Neka čitaju. Znam da nikoga nije briga i da nitko ne mari, ali barem sam pokušao. Ovaj upit može izgledati kao detalj, ali smatram da tome nije tako. Moramo svi djelovati malim mišjim koracima jer moramo shvatiti da smo na rubu opstanka kao pojedici, društvo i civilizacija. Izuzetno me zanima da li su ovakve pojave moguće u razvijenijim državama.

Hvala na podršci i odgovoru.


#6

Hvala Vama na promptnom djelovanju. Proslijeđeno je ovo na koordinaciju pa ćemo vidjeti ako ima prilika da se proslijedi nekome u skupštinskom odboru za zaštitu okoliša ili nekako drugačije djeluje.


#7

Poštovani,

dobio sam odgovor Službe čuvara prirode, poštovana Martina Jurjević Varga, prema kojem je jasno da se problem svodi na nedovoljnu razinu volje usmjerene u zakonsko provođenje. Ali, tome se ne bi trebali čuditi u ovom korumpiranom feudalnom društvu. Odgovor je sljedeći:

“vožnja motorima nije dozvoljena planinarskim stazama (po definicije one su pješačke staze), niti je dozvoljeno voziti se livadama.
I sami smo svjesni problema! Osobno bila sam dežurna prošli vikend i s kolegom na žalost susrela 10-ak enduro motorista bez registracije. Dolazili su nam u susret, bez obzira na službene uniforme i mahanje na zaustavljenje (koje se vidjelo iz svemira) samo su projurili pokraj nas i skoro nas pregazili. Jedino što smo uspjeli napraviti je poslikati ih, al od toga nema puno koristi budući nemaju nikakvih oznaka.
Na žalost ovlasti nam ne dopuštaju da fizički svladamo osobu na motoru. Što, vjerujte mi, ponekad uistinu imam želju.
Imamo pravo zaustaviti osobu, legitimirati, pretražiti vozilo i sl., no ukoliko osoba odbije moramo zatražiti intervenciju policije; kada se radi o osobnim automobilima to je rješivo, zapriječimo put svojim vozilom i pozovemo policiju, no motoristi samo projure dalje.
Godišnje nekoliko puta u suradnji s policijom organiziramo akcije, no niti oni nemaju toliko slobodnih patrola da bi jedno vozilo svaki vikend bilo prisutno cijeli dan na Medvednici. Osim toga u pratnji moraju imati i temeljnu policiju budući prometna ima ovlasti samo na prometnicama.”


#8

Također, poslao sam Rangerima jedan jednostavan savjet/primjer aktvinosti:

  1. par desetaka pločica zabrana srednje veličine (da li možda postoje?) bi zabio na sve relevantne ulaze na sljeme. Na dnu pločice bi manjim slovima napisao: “Mole se građani da nenasilno upozoravaju vozače motornih vozila”.
  2. u jednom forumskom dogovoru putem elektroničke pošte usuglasio bi sve djelatnike planinarskih domova da se jednostavno zabrani posluživanje osoba koje je bave ovim djelatnostima (prepoznatljive su itekako). To je najjednostavnija pozitivna diskriminacija. Uostalom, njihove aktivnosti su zabranjene pa su prema tome i oni zabranjeni kako takvi. Neka se osjete izbačeni. Pločice bi u sa planinarskim domovima zakucao na vrata u visini očiju na sve domove. To bi također utjecalo i na aktivniji stav planinara.

#9

Ma, nemamo mi šanse. Nisam defetista, samo sam realan. Male su nam šanse za poboljšanje života. Male, male, sićušne i njihovo stvaranje će trajati oko 250 godina. Ja navijam za vas, da se razumijemo. Naime, Sljeme je prebukirano automobilima. Visine koje dostižu automobili da bi se parkirali su zavidne. Hvala. Pozdrav.