Detaljna razrada prioriteta u području "Mladi"

Suvremena generacija mladih u Hrvatskoj sazrijeva u društvenim uvjetima gospodarske krize, mlade demokracije te tegobnim iskustvima rata. Osim društvenog konteksta, razdoblje mladosti je uvijek obilježeno specifičnim teškoćama individualnog rasta. Iz tog se razloga mlade treba promatrati kao vrlo osjetljivu skupinu na koju značajno utječu društvene promjene te im se stoga treba posebno posvetiti prilikom oblikovanja politike najvećeg grada u Hrvatskoj.

Gledajući kontekst sveobuhvatne politike za mlade u Hrvatskoj kojoj je svrha najčešće posve nejasna i/ili supstancijalno manjka razvojna komponenta, ne treba čuditi da Nacionalni program za mlade, a onda i lokalni programi za mlade, u takvoj konstelaciji zapravo uglavnom služe da se mladima i njihovim predstavnicima prepusti „igranje“ s nekoliko “popularnih” tema, poput natječaja za udruge mladih i za mlade, pitanje korištenja (ali ne i izgradnje) javne infrastrukture, a rijetke dobre prakse u pravilu sežu do uključivanja mladih u rasprave o pravilima vezanim uz učenički/studentski prijevoz i/ili korištenje stipendija. Međutim, o širokom spektru ključnih pitanja koja direktno utječu na živote mladih nastavlja se odlučivati po modelu „business as usual“ u kojem se o potrebama mladih niti ne promišlja, a kamoli da ih se kvalitetno uključuje.

Kako je politiku za mlade do sada provodio Grad Zagreb, vidljivo je u njegovom programu za mlade te u gradskom proračunu. Aktualni Gradski program za mlade Grada Zagreba (od 2015. do 2018.) sadrži čak 44 mjere razvrstane u sedam cjelina, ali gotovo sve ostaju neprovedene zbog izostanka zasebnih proračunskih stavki namijenjenih ispunjenju tih mjera, kojima bi se definirala sredstva izvan redovne djelatnosti i gradskog proračuna. Za takvo stanje ključnu odgovornost ima resorni Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, kao i slaba međuresorna koordinacija unutar gradskih službi. U financijskom smislu, javna ulaganja u razvoj rada s mladima izostaju, a proračunska sredstva za projekte i programe namijenjene mladima stagniraju već niz godina.

ZA ŠTO SE ZALAŽEMO?

Mi se želimo fokusirati na radikalno drugačiji pristup i zato će se naša politika za mlade fokusirati na proces, a ne na sadržaj. Temeljni cilj koji želimo postići jest unaprijeđenje položaja mladih i njihova utjecaja na gradske politike.

Specifični ciljevi naše platforme su:

  1. Kvalitetno koordinirati i povezivati politike za mlade (na razini odgoja i obrazovanja, životnog standarda, aktivnog uključivanja mladih, kulture i slobodnog vremena itd.) koje su primjereno financirane.
  2. Povećati utjecaj mladih na gradske politike i procese donošenja odluka tako da se osnaži participacija mladih na svim razinama reprezentacije/savjetovanja građana u gradu, te da se participacija učini stvarnom i poželjnom.
  3. Osigurati da sudjelovanje mladih ostvari opipljiv utjecaj na gradske politike, posebice na politiku proračuna.

Iako je čvrsta okosnica našeg programa proces, platforma se svakako i na sadržajnoj razini bavi populacijom mladih i razvojem novih ideja njihova uključivanja i osnaživanja. Tako primjerice u Programu odgoja i obrazovanja planiramo niz mjera kojima ćemo ujednačiti obrazovne mogućnosti na različitim razinama odgojno-obrazovnog sustava: od povećanja dostupnosti vrtića za djecu koja dolaze iz obitelji slabijeg socijalno-imovinskog statusa do potpore osiguranju kvalitetetne stručne prakse učenicima trogodišnjih strukovnih programa te nastavku njihova obrazovanja. Planiramo potaknuti i demokratizaciju škola kroz razvoj sustava potpore radu vijeća učenika te vijeća roditelja te unutar gradskih ovlasti unaprijediti kvalitetu radu školskih odbora. Planiramo izraditi Gradski okvirni kurikulum, te tako stručno i financijski poduprijeti i omogućiti kvalitetnu provedbu novih i postojećih međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja na razini Grada Zagreba na predškolskoj i osnovnoškolskoj razini te, u granicama ovlasti, pokušati odgovoriti na kronični nemar države prema ključnim obrazovnim sadržajima poput građanskog odgoja i obrazovanja. Program stanovanja predviđa niz mjera kojima će se unaprijediti položaj najmoprimaca, naročito vodeći računa o socijalnim kriterijima. Također ćemo poticati neprofitnu stanogradnju koja će istovremeno utjecati i na cjenovnu i na fizičku dostupnost stambenih prostora. Također, kroz program kulture je vidljivo kako platforma kani snažnije podržavati klubove i centre za mlade, odnosno osnaživati kvalitetno provođenje slobodna vremena mladih te kulturu mladih.

Konačno, u svakom od programa platforme “Zagreb je naš!” ćete naći konkretne mjere koje idu u prilog našoj tvrdnji da su mladi skupina o kojoj se itekako vodi računa.

Međutim, iako nam ne nedostaje sadržaja, ne mislimo da su naše ideje jedine koje su bitne. Također, ne mislimo da je jedini način na koji se grad može baviti mladima proizvodnja još jednog gradskog programa koji će reproducirati postojeće tekuće aktivnosti grada, bez vidljive kvalitativne promjene. Mi želimo „Grad koji sluša mlade“, a ne koji ne koji ih koristi za vlastitu reprezentaciju na Dan mladih ili neki drugi prigodan datum.

Jedino ako mladima damo priliku da promišljaju Grad, sudjeluju u odlukama, provode inicijative, uče na vlastitim greškama i dobrim praksama drugih, možemo od njih očekivati da Zagreb vide kao svoj grad – naš grad!

KLJUČNE MJERE ZA MLADE

Osnaživanje mladih za aktivno sudjelovanje u društveno-političkom životu grada pružajući im sustavnu podršku i stvarajući poticajno okružje.

Ova se mjera odnosi na ispunjavanje jednog od temeljnih ciljeva platforme povezano s populacijom mladih u gradu, tj. mjera služi kako bi se podigla razina utjecaja mladih na gradske politike. Budući da je politika za mlade na gradskoj razini do sada samo deklarativno podupirala aktivno uključivanje mladih i njihov utjecaj na javne politike, potrebno je kako postojećim tako i novim, inovativnim mehanizmima osigurati da participacija postane stvarna i poželjna mladim ljudima u gradu. O načinima na koje bi se takva participacija ostvarila se može više pročitati u zadnjem dijelu dokumenta koji se bavi novim idejama uključivanja mladih.

Uključivanje mladih u procese donošenja odluka na svim razinama lokalne vlasti: mjesna, gradske četvrti, gradska skupština.

Kako bi Grad na svim svojim razinama mogao razvijati programe i aktivnosti kojima će privući, podržati i osnažiti populaciju mladih u gradu, potrebno je uključiti same mlade u procese donošenje odluka. Postoji niz razvijenih mehanizama i alata kojima se takvo uključivanje uspješno provodi na europskoj razini te je stoga potrebno sagledati koje su dobre i funkcionalne prakse te ih kombinirati i primjenjivati zajedno s novim i inovativnim praksama, od kojih su neke navedene i u ovom dokumentu. Osnovno načelo ove mjere jest: ništa o mladima bez njih samih.

Osiguravanje prava na obrazovanje svim mladima bez obzira na njihov ekonomski i socijalni status.

Pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih ljudskih prava. Zaštićeno je nizom dokumenata na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini, a određuje se u terminima obaveznog i besplatnog osnovnog obrazovanja, raspoloživog i dostupnog srednjeg obrazovanja te dostupnog višeg obrazovanja. Obrazovanje u gradu treba biti: raspoloživo i dostupno te prihvatljivo i prilagodljivo. Stoga se zalažemo da se radi na osiguravanju raznolikosti obrazovnih ustanova i stvaranje uvjeta za njihovo kvalitetno funckioniranje, kao i za osiguravanje mogućnosti da osnovnoškolsko obrazovanje bude besplatno za sve, a srednješkolsko jednako dostupno svima. Nadalje, Grad treba ispuniti svoju ulogu, u skladu sa svojim ovlastima, u tome da visoko obrazovanje treba dostupno svima ovisno o sposobnostima, što podrazumijeva utvrđivanje i ukidanje svih pravnih, administrativnih i financijskih prepreka koje vode diskriminaciji i isključivanju pojedinca po osnovi spola, nacionalnosti, etniteta, jezika, rase i drugih obilježja. Konačno, Grad treba sudjelovati u osiguravanju toga da se obrazovanje prilagodi različitim grupama djece i mladih.

Osiguravanje uvjeta za provedbu kvalitetnih obrazovnih programa građanskog odgoja i obrazovanja u svim školama Grada Zagreba.

Rezultati raznih nacionalnih istraživanja pokazuju nesrazmjer između suvremenih izazova društva i političkih sustava u kojima djelujemo te znanja i vještina koja mladi posjeduju. Nepostojanje znanja o osnovnim društvenim procesima, nepovjerenje u političke institucije dovodi ka pasivizaciji mladih na dvije razine: mladi ne žele sudjelovati u promjenama unutar zajednica u kojima djeluju, i mladi ne posjeduju kompetencije kojima bi postali kvalitetni akteri u društvenim procesima. Kao rješenje ovog jaza zadnjih se desetljeća razvija niz obrazovnih programa koji u većoj ili manjoj mjeri promiču ideju ljudskog dostojanstva ljudskih prava i sloboda, jednakosti i odgovornosti.

Uvjeti koje želimo osigurati, a koji su potrebni za provedbu kvalitetnih obrazovnih programa građanskog odgoja i obrazovanja u svim školama, odnose se na: kriterije ulaska u škole, dostupnost programa, mogućnost provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u obliku međupredmetne teme i/ili izvannastavne aktivnosti te obrazovanje nastavnika za sve komponente građanskog odgoja i obrazovanja.

Ovom se mjerom nastoji omogućiti mladima grada Zagreba da putem raznih odgojno-obrazovnih programa steknu potrebne vještine za kompetnetno sudjelovanje mladih u društvu. Kako bi se to ostvarilo planiramo poticati razvoj edukativnih materijala i u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje raditi na razvoju kvalitetnih programa stručnog usavršavanja postojećih i novih nastavnika za teme iz područja građanskog odgoja i obrazovanja.

Osiguravanje sustavne podrške mladima u riziku od socijalne isključenosti.

Ova mjera podrazumijeva da se u suradnji s osnovnim i srednjim školama iz grada Zagreba razvije sustav ranog identificiranja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti, te da socijalna politika grada Zagreba razvije i provodi mjere (u području osiguranja stanovanja, besplatnog obrazovanja, prelaska na tržište rada i sl.) koje će omogućiti tim mladima da ostvare maksimum svojih potencijala. Također, ključna je suradnja i s drugim dionicima koji djeluju u području socijalne zaštite i podrške, kao što su to gradske institucije te organizacije civilnog društva.

PRIJEDLOZI/IDEJE ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA MLADIH TE OSTVARIVANJE NJIHOVA VEĆEG UTJECAJA U ZAGREBU

INFORMIRANJE

Grad mora izdvojiti više resursa i oblikovati te primjeniti djelotvorne mjere koje će omogućiti mladima različitih profila dostupnost široke palete informacija, a posebice onih koje se izravno tiču njihovog položaja u društvu i utjecaja u oblikovanju politika. Važno je da Grad Zagreb uloži sredstva i kapacitete u kvalitetno, redovno i sveobuhvatno informiranje mladih o mogućnostima utjecaja na gradsku politiku te šire o vrijednostima i načelima aktivnog građanstva u zajednici. Umjesto da se to samo najavljuje, kao što se radilo prethodnim gradskim programima za mlade, potrebno je konačno snažnije poduprijeti otvaranje informativnih centara i sličnih informativnih sadržaja za mlade.

Također je od iznimne važnosti da Grad uloži energiju u informiranje na način koji je blizak mladima u suvremenom okruženju, koristeći napredne komunikacijske tehnologije, kojima će se promicati aktivna participacija mladih te dvostrana komunikacija između mladih i Grada. Ujedno su ove tehnologije ekonomične te omogućuju visoku razinu vidljivosti kod mladih, što ih čini optimalnim oruđem za informiranje, savjetovanje i poticanje aktivnog sudjelovanja mladih.

Interaktivni mrežni servis

Pokretanje interaktivnog mrežnog servisa predstavlja praktičnu ideju koja ne iziskuje značajna financijska ulaganja, već u prvom redu političku volju, veće zalaganje predstavnika različitih institucija u okviru zagrebačke gradske i mjesne samouprave, sudjelovanje građana (posebno mladih) i koordinaciju postojećih resursa. Pokretanjem kontinuirano (inter)aktivnog mrežnog servisa, Grad bi bio u mogućnosti provoditi kampanje usmjerene aktiviranju mladih građana. Mrežni servis bi obuhvaćao niz relevantnih materijala i poveznica važnih za informiranje mladih o njihovim ljudskim i građanskim pravima na razini Ustava i zakona (te kako ih ostvariti), kao i sve važne informacije o radu lokalne i mjesne samouprave. Materijale je potrebno prezentirati na način da su razumljivi i interesantni dobnoj skupini kojoj se obraćaju.

Mrežni bi servis, osim ključnih informacija važnih za sudjelovanje, obuhvaćao i niz interaktivnih elemenata poput svrhovite integracije popularnih društvenih mreža (Instagram, Facebook) koje bi služile za interakciju mladih (otvoreno i drugim građanima, dapače, roditeljima, nastavnicima i sl.) s različitim gradskim institucijama. Konkretna namjena integracije društvenih servisa je potaknuti mlade i druge građane na slanje i dijeljenje fotografija “prijavi grešku u kvartu”, “reci što ti smeta”, itd. te na aktivnu diskusiju s Gradom i drugim građanima o konkretnim i praktičnim načinima rješavanja problema koji muče mlade u vezi s gradom i njegovim funkcioniranjem.

U oblikovanju i radu ovog sustava inzistiralo bi se na njegovoj djelotvornosti, u smislu proaktivnog angažmana različitih gradskih institucija, što je i ujedno i najveći potreban ulog u pokretanje ovog servisa.

SAVJETOVANJE

Kako bi mladi doista bili uključeni u život lokalne zajednice i u proces donošenja odluka, potrebno je jednom godišnje provoditi proces strukturiranog dijaloga s mladima u Zagrebu, unutar kojega bi se prikupljale ideje, komentari te mapirale potrebe mladih u gradu Zagrebu. Ciklus se treba urediti tako da rezultati konzultacija budu zaključeni do početka procesa donošenja proračuna, kako bi mogli na njega utjecati. Na ovaj će se način doprinjeti ostvarivanju mjera u svim područjima u kojima se one odnose na mlade (kultura i slobodno vrijeme, obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita, aktivno uključivanje). U cijeli proces mora biti uključen Savjet mladih Grada Zagreba te udruge koje djeluju u području mladih.

PARTICIPACIJA

Aktivna participacija mladih započinje u okviru zajednice u kojoj se mladi ljudi svakodnevno kreću i borave, a što pored obitelji i obrazovnih ustanova obuhvaća područja naših četvrti i blokova, školskih i drugih igrališta i terena, skate parkova, trgova, zelenih parkova i zidića na kojima se mladi druže… Vijeća gradskih četvrti te mjesni odbori u okviru postojećih ovlasti koje im daje Statut Grada Zagreba trebaju uložiti bitno veću količinu energije u aktiviranje mladih za sudjelovanje u komunalnim akcijama, kao i planiranje razvoja komunalne infrastrukture, posebice onda kad se to odnosi na aktivnosti mladih te mjesta na kojima se oni susreću i borave. Konkretne mogućnosti djelotvornijeg uključivanja mladih u rad mjesne samuprave odnose se na:

  • Otvaranje procesa planiranja malih komunalnih akcija mjesnih odbora, (koji su sastavni dijelovi plana komunalnih aktivnosti gradskih četvrti) mladima kroz informiranje, promociju i izravno uključivanje (među ostalim) mladih u diskusije i prostorno planiranje na mjesnoj razini.
  • Značajnija suradnja lokalne (mjesne) samouprave i mladih u pogledu rješavanja prostornih potreba za njihove aktivnosti u nekretninama u vlasništvu Grada (prostori za neformalno učenje, prostori za probe i izvedbe, prostori za sport i igru te prostori za druge oblike kvalitetnog provođenja slobodnog vremena).
  • Alokaciju primjerenih iznosa u okvirima proračuna mjesne samouprave za direktne komunalne akcije mladih, koje bi predlagali, birali i provodili sami mladi, a čiju provedbu bi koordinirali mjesni odbori i vijeća gradskih četvrti (npr. uređenje parka i/ili igrališta, razmjena knjiga, provedba programa mladih za mlade u okviru lokalnih manifestacija).

Radi se o mjeri koju je moguće implementirati bez značajnih financijskih ulaganja, koristeći postojeće resurse, a ona bila bi prijelazna mjera u postupnoj transformaciji prema uvođenju i primjeni metode participativnog budžetiranja u mjesnoj samoupravi, u kojoj bi mladi sudjelovali i kao predlagači sadržaja te u procesu zajedničkog donošenja odluka s drugim građanima, kroz komunikaciju i dijalog s ostalim dionicima lokalne zajednice.

Konačno, potrebno je imati na umu i mjesnu infrastrukturu, odnosno, prostore u kojima djeluju mjesni odbori i vijeća gradskih četvrti te poticati da se ti prostori koriste i u svrhu aktivnosti mladih koje se bave njihovim osnaživanjem za aktivno sudjelovanje i uključivanje u procese donošenja odluka, kao i obrazovne aktivnosti na iste teme.

GRADSKI PROGRAM ZA MLADE

Novi gradski program za mlade treba biti usmjeren na mali broj konkretnih, strateških mjera, koje imaju jasno utemeljenje u proračunu te u čijem su definiranju iskorišteni svi prethodno razvijeni kanali informiranja, savjetovanja i sudjelovanja mladih. U definiranju tih mjera treba težiti i dogovoru s opozicijskim strankama/listama, kako bi se osigurala njihova održivost u slučaju promjene vlasti. U slučaju da nije moguće razviti Gradski program za mlade koji zadovoljava ove kriterije, mišljenja smo kako je u tom slučaju bolje fokusirati se na kratkoročne, konkretne mjere koje poboljšavaju kvalitetu života mladih koje se mogu provoditi neovisno o postojanju takvog dokumenta. Također, potrebno je kontinuirano raditi na tome da se uvjeti za donošenje kvalitetnog gradskog programa za mlade trebaju osiguraju kako bi se moglo politiku za mlade promišljati strateški i dugoročno. S takvim Gradskim programom bi se zatvorio logičan i fleksibilan sustav politike za mlade na razini Grada Zagreba, koji obuhvaća:

i) ograničen broj široko usuglašenih strateških mjera na gradskoj razini, definiranih kroz Gradski program za mlade;
ii) mehanizme sudjelovanja mladih u definiranju godišnjih prioriteta na razini grada kroz strukturirani dijalog, s jasnom poveznicom prema proračunskoj politici;
iii) mehanizme sudjelovanja mladih u donošenju svih akata i gradskih strategija koje se tiču kvalitete njihova života, čime se osigurava kvalitetna zastupljenost njihovih interesa i potreba te se rasterećuje Gradski program za mlade;
iv) mehanizme učinkovitog sudjelovanja mladih na komunalnoj razini.